• GORNJE PODUNAVLJE - Specijalni rezervat prirode

GORNJE PODUNAVLJE – Specijalni rezervat prirode

GORNJE PODUNAVLJE - Specijalni rezervat prirode

Vrsta prirodnog dobra: Specijalni rezervat prirode
Godina proglašenja: 2001.
Akt o proglašenju: Uredba o zaštiti specijalnog rezervata prirode "Gornje Podunavlje", "Sl.glasnik RS" 45 /01, 81/08 i 107/09
Površina: 19.605 ha
Klasifikacija IUCN: IV kategorija - Područje upravljanja staništima i vrstama (Habitat and Species Management Area)
Položaj: Leva obala Dunava od ulaska do Bogojeva; opštine Sombor i Apatin
Upravljač: JP Vojvodinašume, ŠG Sombor
Međunarodni status: IBA, IPA, PBA, Ramsarsko i Emerald područje

Gornje Podunavlje je specijalni rezervat prirode koji se nalazi u Vojvodini. Rezervat je ostatak nekadašnjih prostranih plavnih predela Podunavlja. Čine ga nekoliko odvojenih celina: Monoštorski rit, Apatinski rit i područja Štrpca, Kozare i Karapandže. Nalazi se na aluvijalnoj ravni i aluvijalnoj terasi leve obale Dunava, na nadmorskim visinama od 80 do 88 m sa izraženim mikroreljefom, neposredno od granice sa Mađarskom do Bogojeva u dužini od 64 km i površini od 19,648 ha.

Položaj:
Područje rezervata je skup vodenih i kopnenih ekosistema. Najveću površinu rezervata zauzimaju ritske plavne šume. Ovakvi očuvani izvorni biotopi retko gde se mogu sresti u Evropi. Zajedno sa desnom obalom, plavnim područjem u Baranji u Hrvatskoj poznatom po Kopačkom ritu i plavnim područjem Karapandža u Mađarskoj čini prirodnu celinu.

Odlike:
Geološka građa predstavljena je kvartarnim tvorevinama, koje čine povlatni sloj pliocenskim sedimentima. Zemljišta su aluvijalno rečni nanosi, uglavnom recentni sveži aluvijum, na čijim delovima se svake godine vrši novo taloženje materijala prilikom izlivanje Dunava. Javlja se i močvarno zemljište sa slojem gleja u pozadini, a na višim delovima razvijeni su ritska crnica i černozem sa flekama slanog zemljišta. Dunav je svojim tokom, zajedno sa svojim rukavcima i poplavnim vodama dao osnovni pečat Gornjem Podunavlju. Sporo tekući i zavijajući gradi rukavce, meandre, usporene tokove, a razlivajući se ritove, bare i močvare. SRP „Gornje Podunavlje“ je značajan centar biodiverziteta. Na bogatstvo biološke raznovrsnosti ukazuje visok stepen diverziteta vegetacijskih tipova, koji je predstavljen sa 156 različitih sintaksonomskih jedinica u okviru 14 klasa, 18 redova, 32 sveze i 51 biljne zajednice, koje izgrađuje preko 1.000 biljnih vrsta. Deo ovog bogatstva se ogleda i u prisustvu 55 vrsta riba, 11 vrsta vodozemaca, 9 vrsta gmizavaca, 230 vrsta ptica i 51 vrste sisara, kao i ogroman broj beskičmenjaka, od kojih se izdvaja fauna leptira sa preko 60 vrsta dnevnih leptira.

Zaštita:
Zbog svojih izuzetnih prirodnih vrednosti Gornje Podunavlje je 1989. godine proglašeno za međunarodno značajno stanište ptica (IBA), sastavni je deo potencijalnog rezervata biosfere Drava-Mura i nalazi se na spisku potencijalnih vlažnih područja za upis na listu Ramsarske konvencije.

Mere zaštite:
Trostepeni režim zaštite (Zona I stepena zaštite - 262 ha (1.3 %); Zona II stepena zaštite - 4.844 ha (24.7 %); Zona III stepena zaštite -14.499,56 ha (74 %). U okviru projekta sanacije vodnog režima u Monoštorskom ritu realizovane su brojne aktivnosti na povezivanju postojećih dunavaca, čišćenju zemljanih i drvenastih prepreka, kako bi pri svakom sledećem povećanju nivoa Dunava voda mogla nesmetano da uđe u sve delove rita i poplavi ga kao što je to radila i pre gradnje nasipa uz reku. Izrađen je poseban sistem regulacije vode u pojedinim depresijama i dunavcima, kako bi se obezbedile ciklične oscilacije vode tokom pojedinih godišnjih doba i tako doprinelo uspešnom mrestu riba, ishrani barskih ptica, ali i obnavljanju prirodnih šuma i gajenju visoke divljači.
Upravljač je izradio program unapređenja ekološkog turizma i edukacije u okviru Rezervata, putem publikovanja namenskih prospekata, postera i drugih promotivnih materijala, kao i podizanjem više namenskih punktova za posetioce sa čekama za osmatranje prirode, pristupnim stazama i info tablama. Navedene radove finansijski podržava Pokrajinski sekretarijat za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine.

Turističko - edukativni sadržaji
• Kružna edukativna staza Karapandza: počinje i završava se kod turističko – edukativnog centra «Karapandza» (u izgradnji). Šetna staza u dužini od 3 km je opremljena edukativnim tablama, klupama i stolovima.
• Edukativna staza Štrbac: obeležena informativno-edukativnim tablama, sa stolovima i klupama u dužini od 2 km završava se na bari Šarkanjoš (Crna bara) gde se nalazi osmatračnica za ptice.
• Edukativna staza Bestrement: kružna staza u dužini od 4 km koja prolazi kroz Bestrement. Na početku staze nalazi se info tabla a duž nje su postavljene klupe i stolovi. Šetnjom kroz Štrbac, Karapandzu i Bestrement posetioci mogu uživati u smeni različitih ekosistema, od očuvanih starih šuma hrasta lužnjaka i topola, preko slatina i vlažnih livada, sve do mnoštva vodenih površina – rukavaca, mrtvaja, kanala i bara i upoznati se sa raznovrsnim živim svetom Gornjeg Podunavlja.
• Vožnja brodom kroz Apatinski rit: sa mogućnošću posmatranja i fotografisanja ptica, divljači i ritskih šuma a u narednom periodu biće omogućena i vožnja ekološkim katamaranom.

Predstavljanje i promocija 10 najatraktivnijih zaštićenih prirodnih područja u Vojvodini sa svojim potencijalima i autentičnim vrednostima. Sinergija Srbije - Udruženje za strateški razvoj lokalnih potencijala Novi Sad. Autor projekat Lazar Josanov.

Realizaciju projekta je sufinansirao Pokrajinski sekretarijat za Urbanizam, Graditeljstvo i Zaštitu Životne sredine

 

FacebookTwitterGoogle+LinkedInPinterestEmail