• KARAĐORĐEVO - Specijalni rezervat prirode

KARAĐORĐEVO – Specijalni rezervat prirode

KARAĐORĐEVO - Specijalni rezervat prirode

Vrsta prirodnog dobra: Specijalni rezervat prirode
Godina proglašenja: 1997.
Akt o proglašenju: Uredba o zaštiti specijalnog rezervata prirode “Karađorđevo”, "Sl. Glasnik RS", br. 37/97
Površina: 2.955 ha (u postupku proširenje granica na 4.184,24 ha)
Klasifikacija IUCN: IV kategorija - Područje upravljanja staništima i vrstama (Habitat and Species Management Area)
Položaj: Jugozapadna Bačka; Opštine Bačka Palanka i Bač
Upravljač: Vojna ustanova Morović
Međunarodni status: IBA

Prirodno dobro „Karađorđevo“ pripada opštinama Bačka Palanka i Bač. Na osnovu ekološke valorizacije, koju je sproveo Zavod za zaštitu prirode Srbije, predloženo je da se stavi pod zaštitu kao specijalni rezervat prirode - rezervat za održavanje genetskog fonda visoke divljači, u kategoriju od velikog značaja (druga kategorija).

Površina specijalnog rezervata prirode „Karađorđevo“ iznosi 2.955,32 ha, a čine ga dve odvojene prirodne celine: područje Mostonga i područje Bukinski rit. Na zaštićenom području uočljivo dominiraju površine pod šumom (77%), deo je obradivih (8,56%) i vodenih površina (3,74%), ili u drugoj nameni (bare, trstici, kanali). Prirodno dobro karakteriše blago zatalasan teren, sa dinamičnim mikroreljefom, što je karakteristika ritskih područja.

Bukinski rit se nalazi pod direktnim uticajem voda Dunava i egzistira kao tipični ritsko-šumski kompleks. Na ovom području evidentirane su: zajednice bademaste vrbe, zajednice bele vrbe, zajednice bele vrbe i crne topole, zajednice topole i poljskog jasena. Bukinski rit predstavlja kompleks biotopa sa optimalnim uslovima opstanka raznovrsne faune, često retke i ugrožene. Područje je značajno kao prirodno mrestilište brojnih vrsta riba. Veliki broj evidentiranih vrsta riba ima status retkosti. Na području Mostonge evidentirane su: zajednica hrastova, zajednica hrasta luznjaka, poljskog jasena i bresta. Florističke karakteristike nisu kompleksno istražene. Postojanje različitih tipova vegetacije ukazuje na prisustvo ekosistemske i floristične raznovrsnosti. Zabeležene su prirodne retkosti: beli lokvanj, dremovac, idirot i dr. Za prirodno dobro „Karađorđevo“ veoma je značajna ornitofauna, koju čini 135 vrsta ptica, a od toga 51 vrsta su stanarice. Posebnu vrednost imaju: orao belorepan, sivi soko, bela roda, rida lunja, prdavac. Takode, u Bukinskom ritu borave i gnezde se 24 ptičje vrste koje su na listi potencijalno ugroženih u Evropi, a 67 ptičijih vrsta ima status prirodne retkosti. Fauna sisara - zastupljena je prisustvom vrsta glodara, bubojeda, ljiljaka, zečeva, voluharica, zverova i dr. Tipično obeležje i temeljni fenomen prirodnog dobra „Karađorđevo“ jeste lovna divijač, a naročito: jelen obični, divlja svinja, jelen lopatar, muflon, virdžinijski belorepi jelen, srna i veći broj vrsta sitne divijaci (divija mačka, kuna zlatica, lisica, jazavac, tvor, divlji zec i dr.).

Mozaik šumskih i barsko-močvarnih biljnih zajednica sa pojedinim retkim i ugroženim vrstama su od posebnog značaja za očuvanje ukupnog biodiverziteta, pa se na tim osnovama zasniva projektovani koncept zaštite i korišćenja. Lovište VU Karađorđevo zauzima površinu od 2.370ha, od čega se šume Guvnište i Vranjak na laze u sastavu opštine Bač, pokrivaju površinu od 776ha. Uređeno lovište nalazi se na prostoru od 1.576ha. Lovište je stanište raznovrsne divljači: jelen (lopatar, virdžiniski) kao i druge atraktivne lovne divljači (divlja svinja, muflon, divlja mačka, kuna, lasica ). Lovište je namenjeno intezivnom gajenju krupne divljači a istovremeno služi i kao centar za reprodukciju i oplemenjivanje divljači. U okviru lovišta se nalaze 3 turističko ugostiteljska objekta: Lovačka vila Dijana sa 22 ležaja, Lovački motel Vranjak sa 8 ležajeva i depandans Vranjak sa 16 ležajeva. Iako je infrastruktura na zavidnom nivou, zahteva određena ulaganja i oplemenjivanja sadržaja.

Mere zaštite:
Dvostepeni režim zaštite (II i III) - Bukinski rit pod režim II stepena zaštite 1317 ha (44.4%); izdvaja se zona A kao lokus starih sastojina očuvane ritske šume i gnežđenja orla belorepana (858 ha). Mostonga (Vranjak i Guvnište) – režim III stepena zaštite obuhvata površinu od 1.638 ha (55.6%). U postupku je proširenje granica zaštite na prostore očuvanih prirodnih vrednosti, lokalitete Haglu i Šarengradsku adu i ekološki koridor koji povezuje kanala Lovrenac sa Vranjakom i Guvništem. Realizovan je međunarodni projekat, pomognut od strane holandske vlade, kojim daje uvid u stanje prirodnih vrednosti i značajnih ekoloških komponenti i antropogenih uticaja u Rezervatu i njegovom bližem okruženju, i daje osnovu za izradu adekvatnog projekta sanacije i revitalizacije i uspostavljanja novog programa upravljanja.

Predstavljanje i promocija 10 najatraktivnijih zaštićenih prirodnih područja u Vojvodini sa svojim potencijalima i autentičnim vrednostima. Sinergija Srbije - Udruženje za strateški razvoj lokalnih potencijala Novi Sad. Autor projekat Lazar Josanov.

Realizaciju projekta je sufinansirao Pokrajinski sekretarijat za Urbanizam, Graditeljstvo i Zaštitu Životne sredine

 

FacebookTwitterGoogle+LinkedInPinterestEmail