• PAŠNJACI VELIKE DROPLJE - Specijalni rezervat prirode

PAŠNJACI VELIKE DROPLJE – Specijalni rezervat prirode

PAŠNJACI VELIKE DROPLJE - Specijalni rezervat prirode

Vrsta prirodnog dobra: Specijalni rezervat prirode
Godina proglašenja: 1997. godine
Akt o proglašenju: Uredba o zaštiti specijalnog rezervata prirode "Pašnjaci velike droplje" ("Sl.glasnik RS", br. 37/97. U postupku je proširenje Rezervata)
Površina: 6.775 ha
Klasifikacija IUCN: IV kategorija - Područje upravljanja staništima i vrstama (Habitat and Species Management Area)
Položaj: severni Banat; na području opština Kikinda, Čoka i Novi Kneževac
Upravljač: Lovačko udruženje “Perjanica”, Mokrin
Međunarodni status: IBA, IPA

Specijalni rezervat prirode Pašnjaci velike droplje prostire se na ukupnoj površini od 6774 hektara i nalazi se na području opština Kikinda i Čoka. Kategorisan je kao prirodno dobro od izuzetnog značaja (I kategorija), a prema klasifikaciji IUCN-a, nalazi se u IV kategoriji (Staništa i druga upravljana područja)

Geografski položaj
Specijalni rezervat Pašnjaci velike droplje nalazi se na severu Banata, na prostranoj aluvijalnoj ravni reke Zlatice, između novokneževačke i krstursko-siriške lesne terase. Rezervat čine 3 odvojene celine. Najveći je Jaroš (tromeđa sela Mokrin, Jazovo i Sajan), zatim Siget (pored Banatskog Aranđelova) i najmanji Kočovat (pored sela Vrbica).

Značaj
Osnovni značaj Spacijalnog rezervata Pašnjaci velike droplje je što se u njemu nalazi poslednja populacija velike droplje (lat. Otis tarda) u Srbiji.Ova vrsta nalazi se na „Crvenoj listi“ ugroženih vrsta i strogo je zaštićena u Srbiji.[2] Procenjuje se da je početkom 20. veka u Vojvodini živelo preko 1000 jedinki velike droplje. Danas je njihov broj spao na par desetina jedinki.[a] Područje rezervata predstavlja kombinaciju ravničarskih stepskih, slatinskih i barskih ekosistema. To je očuvani panonski predeo sa velikim brojem zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta

Flora i fauna
Najveću površinu Rezervata zauzima slatinsko zemljište, pa je i vegetacija slatinska. Biljne zajednice devesilje (Peucedanum officinale) i zvezdana, "slanice" (Tripolium pannonicum) posebno se ističu na ovom području. Slatinsko devesilje ili raskovnik je i međunarodno značajna vrsta, pošto je jedina biljka hraniteljka vrste raskovnikov leptir (Gortyna borelii ssp. lunata), Natura 2000 vrste sa Dodatka 2 EU Direktive o staništima. Slatinska hajdučka trava (Achillea aspleniifolia), žalfija (Salvia austriaca), lepljivi pucavac (Silene viscosa), različak (Centaurea sp.), grahorica (Vicia sepium), crveni čkalj (Carduus nutans) obrazuju biljne zajednice koje nastanjuju područje Rezervata. Međutim, zastupljene su i neke retke vrste panonskih endema i subendema.

Pored velike droplje, rezervat je stanište i sledećih vrsta ptica: eja livadarka, siva vetruška, stepski soko, prepelica, ždral, ritska sova, pupavac, modrovrana, stepska trepteljka, žuta pliska, obična beloguza, obična travarka, rusi svračak, sivi svračak i velika strnadica. Dve trećine ptica koje se mogu videti u Rezervatu imaju status prirodnih retkosti. Osim ptica, tu su i specifične faune insekata, gmizavaca, vodozemaca i sisara sa visokim stepenom raznovrsnosti.

Zaštita
Info tabla Specijalni rezervat Pašnjaci velike droplje
Gubitak staništa, poljoprovredni radovi, uznemiravanje i prisustvo predatora, osnovni su faktori ugrožavanja velike droplje. U cilju njenog opstanka i opstanka drugih zaštićenih životinjskih i biljnih vrsta, preduzete su mere zaštite ovog područja. 1997. godine, područje je proglašeno Specijalnim rezervatom prirode Uredbom objavljenom u Službenom listu RS 37/97 i predstavlja prirodno dobro izuzetnog značaja. Prema klasifikaciji IUCN-a, Rezervat je kategorisan kao IV kategorija kada su u pitanju staništa i druga upravljana područja. U krugu Rezervata postavljen je Vizitorski centar sa osmatračnicom i obeležena je edukativna staza za prilaz centru. Staralac rezervata je Lovačko udruženje „Perjanica“ iz Mokrina.
Aktivnosti na proširenju granica Rezervata uz pooštravanje mera zaštite, što konačno treba da rezultira Rezervatom iz tri dela od kojih je najznačajniji Jaroš čija površina se sa 980 ha povećava na 4256, 47 ha . Dodatno, u Rezervat se uključuju i lokaliteti koji se nalaze oko 20, odnosno 15 km severno od Jaroša: Siget (2117,69 hektara) i Kočovat (400,55 ha), što ukupno iznosi 6774, 71 ha;
Mere aktivne zaštite su pre svega oličene u svakodnevnom radu dva čuvara u toku reproduktivnog perioda. To je doprinelo da se kretanje stada, čobana i pasa stavi pod kontrolu, i da se košenje trave na livadama i poljoprivredni radovi na postojećim njivama izvode bez mogućnosti narušavanja ženki, gnezda ili mladunaca

Turističko - edukativni sadržaji:
Centar za posetioce - Eko-salaš «Jaroš»: Izgrađen je u blizini severne granice dela područja “Jaroš”, nedaleko od naselja Mokrin. Sadrži dve zatvorene prostorije, središnju terasu i visoku kulu za posmatranje terena. Ukupno može da primi oko 30-50 posetilaca;
Edukativna staza: Vodi od prilaznog asfaltnog puta do Centra za posetioce u dužini od oko 2 km. Na tri mesta duž staze nalaze se informativne table za edukaciju posetilaca.

Predstavljanje i promocija 10 najatraktivnijih zaštićenih prirodnih područja u Vojvodini sa svojim potencijalima i autentičnim vrednostima. Sinergija Srbije - Udruženje za strateški razvoj lokalnih potencijala Novi Sad. Autor projekat Lazar Josanov.

Realizaciju projekta je sufinansirao Pokrajinski sekretarijat za Urbanizam, Graditeljstvo i Zaštitu Životne sredine

FacebookTwitterGoogle+LinkedInPinterestEmail