• TITELSKI BREG - Specijalni rezervat prirode

TITELSKI BREG – Specijalni rezervat prirode

TITELSKI BREG - Specijalni rezervat prirode

Vrsta prirodnog dobra: Specijalni rezervat prirode
Godina proglašenja: 2012.
Akt o proglašenju: Uredba o proglašenju specijalnog rezervata prirode “Titelski breg ”, “Sl. Glasnik RS“, broj 56/12
Površina : 496 ha.
Klasifikacija IUCN: IV kategorija - Područje upravljanja staništima i vrstama (Habitat and Species Management Area)
Položaj: područje jugoistočne Bačke, opština Titel (K.O. Titel, K.O. Mošorin, K.O. Vilovo i K.O. Lok)
Upravljač: JP “Titelski breg ”, Titel
Međunarodni status: IBA, IPA

Makroreljef Titelskog brega uočljiv je svakom putniku namerniku, bilo da mu prilazi iz bačkih nizina, bilo da uživa u njegovoj veličanstvenosti ploveći čamcem po Tisi. Neobična usamljenost, visina, nadmoćnost u odnosu na Tisu i okolne depresije, kao i veoma raznovrstan reljef, osobine su po kojima se Titelski breg večno pamti. Trag u sećanju ostavljaju brojni brežuljci, doline, surduci, provalije, lesne piramide tzv. "plastovi", padine sa "pložicama", "pleća", viseće doline.

Titelski breg je lesna zaravan i breg u pokrajini Vojvodini, na severu Srbije. Nalazi se u jugoistočnoj Bačkoj (u regiji Šajkaška), između gradića Titela na jugu, sela Lok, Vilovo i Šajkaš na jugozapadu, sela Mošorin na severu i reke Tisa na istoku. Nadmorska visina mu je 128 metara, a pruža se pravcem severozapad-jugoistok. Titelski breg je geomorfološki, ustvari lesna zaravan nastala navejavanjem lesa tokom pleistocena. Dugačka je 18 kilometara, a široka oko sedam i po. Nagnuta je ka jugoistoku, a iznad Tise se diže strmi odsek visine 60 metara. U njemu se zapaža šest smeđih zona, što ukazuje na to, da je zaravan formirana iz šest etapa. Breg je insteresantna forma, pošto je jedino uzvišenje u Bačkoj, koja je uglavnom ravnica. Najviša tačka mu je na 128 metara.

Na padinama Titelskog brega očuvan je tipičan stepski živi svet, čiji su najreprezentativniji predstavnici u biljnom svetu babaluška (Sternbergia cochiciflora), tamnoljubičasti luk (Allium atroviolaceum), prugasti osak (Sysimbrium polzmorphum) i bademić (Prunus tenella), a u životinjskom stepski gušter (Podarcis taurica), stepski smuk (Coluber caspius), pčelarica (Merops apiaster), stepski soko (Falco cherrug) i tekunica (Spermophillus citellus).

Zbog nedirnute prirode u ovim predelima se i danas mogu sresti retke i zaštićene životinjske vrste, kao što su: orao krstaš, orao jastreb, orao belorep i stepski mišar. Ove vrste grabljivica, zbog svoje retkosti, mogu se smatrati izuzetno lepim i dragocenim primercima za ovaj kraj. U ritskom području, području pored reka, legu se u manjim ili većim kolonijama razne vrste čaplji (bela, žuta, siva, riđa čaplja), rode, kormorani i ostale močvarice. Za vreme svojih seoba stalni posetioci ovih krajeva su patke i ždralovi.

U rukavcima reka, barama i kanalima rastu barske ruže – beli, žuti i sitni lokvanj – koji su zaštićene biljke na teritoriji Vojvodine. Posebnu draž čine predeli prekriveni trskom. Kada je vetrovito trska se povija i cela površina dobija izgled zatalasanog mora. Osnovnu stepsku zajednicu Titelskog brega predstavlja zajednica majčine dušice i đipovine. Ograničenog je rasprostranjenja na pitomim padinama, blago nagnutim terenima ili na skoro zaravnjenim položajima predolice ili lesne vrtače). Đipovina indicira odsustvo košenja i ispaše a samim tim i složenije ekološke prilike na staništu. To za posledicu ima jedinstvenu strukturu zajednice koju karakteriše više od 150 vrsta viših biljaka. Babaluška je kao relikt suvog i toplog doba boreala u postglacijalu naselila ove prostore u isto vreme kada i sama stepa.

Od prirodnih resursa su značajna dva izvora prirodne mineralne vode u podnožju titelskog brega prema Loku. Dobra voda, neposredno uz put, nije nezapažena. Sem Ločana, koji je najviše koriste, ovde po vodu dolaze i stanovnici ostalih naselja opštine i mnogobrojni putnici koji tuda prolaze. Na osnovu obavljenih hemijskih analiza, sadržaj vode iz ovih izvora sličan je sadržaju i kvalitetu vode Vrnjačke banje. Između izvora na pašnjaku su mnogobrojne rupe – "kuće" tekunica

Mere zaštite;
Trostepeni režim zaštite (režim I stepena zaštite 69 ha (13,94%), režim II stepena zaštite 246 ha (49,62%), režim III stepena zaštite 181 ha (36,44%)). Oko Specijalnog rezervata prirode „Titelski breg” uspostavljena je zaštitna zona površine 8643 ha (na teritoriji opštine Titel, delovi KO Šajkaš, KO Vilovo, KO Lok, KO Titel i KO Mošorin)

Promocija Eko-turizma zaštićenih područja u Vojvodini

Predstavljanje i promocija 10 najatraktivnijih zaštićenih prirodnih područja u Vojvodini sa svojim potencijalima i autentičnim vrednostima. Sinergija Srbije - Udruženje za strateški razvoj lokalnih potencijala Novi Sad. Autor projekat Lazar Josanov.

Realizaciju projekta je sufinansirao Pokrajinski sekretarijat za Urbanizam, Graditeljstvo i Zaštitu Životne sredine

FacebookTwitterGoogle+LinkedInPinterestEmail