• OBEDSKA BARA - Specijalni rezervat prirode

OBEDSKA BARA – Specijalni rezervat prirode

OBEDSKA BARA - Specijalni rezervat prirode

Vrsta prirodnog dobra: Specijalni rezervat prirode
Godina proglašenja: 1994.
Akt o proglašenju: Uredba o zaštiti specijalnog rezervata prirode "Obedska bara" ("Sl. glasnik RS", br. 56/94)
Površina: 9.820 ha ; zaštitna zona 19.611 ha
Klasifikacija IUCN: IV kategorija - Područje upravljanja staništima i vrstama (Habitat and Species Management Area)
Položaj: U aluvijalnoj ravni Save. Jugoistočni Srem, opštine Ruma i Pećinci.
Upravljač: JP "Vojvodinašume", ŠG "Sremska Mitrovica"
Međunarodni status: 1977. Ramsar; IBA, IPA

Obedska bara nalazi se u jugoistočnom Sremu između naselja Kupinovo, Obrež, Grabovci i reke Save, svega 40km zapadno od Beograda. Uže područje Obedske bare čini korito takozvana „Potkovica“ i viši deo terena kupinske grede takozvano „Kopito“. Specijalni rezervat prirode Obedska bara se prostire na površini od 9820 hektara, a zaštitna zona na 19 611 hektara.

Korito Obedske bare je ostatak napuštenog korita Save, čiji glavni tok sada teče južnije. Još pre 6000 godina ovde je proticala preteča reke Save, a pre 4500 godina njen sporedni tok, da bi se pre 2000 godina formirala mrtvaja, od koje je nastala močvara kakvu poznajemo.

Obedska bara je povezana sa rekom Savom samo tokom visokih vodostaja kanalom Revenica. Tokom niskih vodostaja Save voda otiče kanalom Vok. Obedska bara se napaja vodom i dotokom podzemnih voda i slivanjem površinskih voda sa lesne zaravni. Većina okana i bara presuši u vreme sušnih godina i pri kraju leta.

Flora i fauna
Danas postoje desetine vodenih, močvarnih, šumskih i livadskih zajednica sa najzanimljivijom zajednicom ptica, 91 vrstom gnezdarica i 128 vrsta prolaznica, zimovalica i lutalica. Ukupno je prebrojano oko 58.000 parova ptica. Tu su sledeće vrste ptica: čaplja kašikara, mala bela čaplja, crna roda, bela roda, patka crnka, orao kliktavac, orao belorepan, crna lunja, soko lastavičar, belovrata muharica, crvenrepka i crnogrla strnadica. Od ostalih životinjskih vrsta je zanimljiva riba čikov (autohtona vrsta), zmija šarka (jedina otrovnica ovih krajeva), ali i divlja mačka, kuna zlatica, vidra i više vrsta ljiljaka (slepih miševa).

Retke biljne vrste su: testerica, beli lokvanj, žuti lokvanj, aldrovanda, barska paprat, barski petolist, močvarna orhideja, iđirot, dugorogi orašak, barska kopriva i mešika. Kao prirodni spomenik zaštićeno je jedno stablo crne topole.

Istorijat rezervata
Austrougarski dvor 1874. je proglasio ovo područje carskim lovištem i zaštitio ga. Godine 1919. postaje zaštićeno kraljevsko lovište dinastije Karađorđević da bi 1951. rešenjem Zavoda za proučavanje prirodnih vrednosti NR Srbije proglašen za zaštićeni rezervat. Sadašnji status Specijalnog rezervata prirode je stekao 1993. godine aktom Vlade Republike Srbije. Tada je podeljen na tri dela sa različitim stepenima zaštite.

Specijalni rezervat prirode „Obedska Bara“ je pod posebnim režimom zaštite i upisan je prema Ramsarskoj konvenciji u spisak močvara od međunarodnog značaja 1977. godine. Sem toga, 1989. godine je na osnovu IBA projekta svrstan u spisak područja od izuzetnog značaja za ptice Evrope.

Mere zaštite:
U zaštićenom području je uspostavljen trostepeni režim zaštite, gde režim I stepena zaštite obuhvata 315 ha (3,2 % ), režim II stepena zaštite 2565 ha (26,1 %) i režim III stepena zaštite 6940 ha (70,7 %), dok je zaštitna zona 19.611 ha.
Na ovom zaštićenom području sprovedeno je nekoliko značajnih projekata restauracije narušenih prirodnih vrednosti. Posebno treba istaći međunarodni projekat sanacije i revitalizacije vlažnih livada i pašnjaka finansijski podržan od Eeconet, Euronatur i Frankfurtskog zoološkog društva. Od 1997., na Obedskoj bari se sprovodi međunarodni radni eko-kamp sa učešćem volontera iz velikog broja zemalja Evrope i Azije.
Ukupni prostor koji je do sada obuhvaćen projektom sanacije i revitalizacije vlažnih livada i pašnjaka iznosi 220 hektara, i to 70 hektara na lokalitetu Kupinik, 55 hektara na lokalitetu Majke Angeline, Krstonošića livade 15 hektara i 80 hektara na lokalitetu Širine-Revenica. Radi trajnog očuvanja revitalizovanih površina uspostavlja se periodično košenje i ispaša stoke, čime je učinjen značajan korak ka usaglašavanju interesa zaštite prirode i lokalne zajednice.

Turističko-edukativni sadržaji:
Turistički punktovi: “Kula Obeda”, “Kula Kupinka”, osmatračnica naspram kolonije čaplji, “Spomenik”, “Širine”, “Kupinik”, “Livade Majke Angeline”, “Košarnjača”, punktovi u Kupinskim gredama i dr.
Informativno-edukativni centar: kapaciteta 40 posetilaca (u izgradnji).
Hotel Obedska bara: 15 dvokrevetnih soba, 1 velika i 2 manje sale, letnja terasa.
Kružno-edukativna staza: u Kupinskim gredama dužine 7 km, sa 3 nadstrešnice, stolovima i klupama.
Edukativna staza: trasirana spoljnim obodom Potkovice, dužine 5,7 km. Polazi od ”Kule Obede” preko mostića, prolazi pored osmatračnice naspram kolonije čaplji, pa sve do osmatračnice “Spomenik”.
Staza Širine: dužine oko 2,5 km sa 2 osmatračnice, 3 info table i putokazima
Kulturno-istorijski spomenici: Tvrđava “Kupinik”, etno kuća, Crkva Sv. Luke, Crkva Sv. Duha, Manastir Obed.

Predstavljanje i promocija 10 najatraktivnijih zaštićenih prirodnih područja u Vojvodini sa svojim potencijalima i autentičnim vrednostima. Sinergija Srbije - Udruženje za strateški razvoj lokalnih potencijala Novi Sad. Autor projekat Lazar Josanov.

Realizaciju projekta je sufinansirao Pokrajinski sekretarijat za Urbanizam, Graditeljstvo i Zaštitu Životne sredine

 

 

FacebookTwitterGoogle+LinkedInPinterestEmail